Uskoro će započeti proces popisa stanovništva. To će biti četvrto po redu popisivanje stanovništva od samostalnosti ( 1991.2001. i 2011.) te 17. provedeno na području Hrvatske ( prvi je proveden 1857., a ako ćemo računati i Jozefinski popis onda od 1785.) otprilike svakih deset godina u mirnodopsko vrijeme. Od kada se provodi popis stanovništva na teritoriju RH dva puta se odgađao. Prvi puta je odgođen 1941. zbog izbivanja drugog svjetskog rata, a drugi put je odgođen zbog izbivanja pandemije na nekoliko mjeseci
Od carstava drevnog svijeta postoji potreba za popisivanjem i evidencijom stanovništva kako bi se prikupili porezi, ali i planirali vojni rokovi. Prvi popis stanovništva na temelju kojeg je utvrđen broj stanovnika na najvećem području Hrvatske bio je izvršen za vrijeme cara Josipa II., 1785. godine. Poznatiji je kao «jozefinski popis». Cilj tog popisa bio je da se ustanovi stanovništvo sposobno za vojsku. Njime je obuhvaćeno stanovništvo u tadašnjim granicama civilne Hrvatske i Slavonije. Nakon toga nije bilo niti redovitih niti potpunih (i sveobuhvatnih) popisa stanovništva u Hrvatskoj. Idući popis proveden je 1805. godine u tadašnjim granicama civilne Hrvatske i Slavonije, no iz njega su bili izuzeti plemstvo, svećenstvo i vojska. Poslije tog popisa u Hrvatskoj se popis nije provodio (osim u tadašnjoj Vojnoj krajini) gotovo 50 godina. Tako je izvršen popis koji je započeo u ljeto 1850., a završio u ljeto 1851. godine. Nije mu dakle, bio utvrđen «kritični trenutak» već je registrirano stanje u momentu dolaska popisivača. Rezultati nisu bili zadovoljavajući jer je dugo trajao, a svrha mu je bila da se dođe do podloge za nadopunu vojske te do podataka za potrebe općinske i unutarnje državne uprave. Sve su to razlozi zbog kojih rezultati nikada nisu službeno objavljeni. To je i posljednji popis s nizom manjkavosti.
31. 10. 1857. Habsburška monarhija je na čitavom teritoriju provela popis stanovništva kojem se odazvalo gotovo 40 milijuna ljudi. To je bio prvi moderni popis na prostoru današnje Hrvatske.
