I ovu godinu ustanova u kulturi Blatski fižuli, etno zbirka Barilo i Turistička zajednica općine Blato sudjeluju u obilježavanju Međunarodnog dana muzeja, manifestacije koja za cilj ima promicati muzejsku struku putem kreativnih događanja i aktivnosti te osvjestiti ulogu muzeja kao institucije koja pridonosi društvu i njegovu razvoju.
Organizacija manifestacije vezuje se svake godine uz 18. svibnja, a prigodno osmišljeni projekti mogu trajati i više dana. Ovogodišnja zadana tema je “Muzej i kulturni krajolici”.

Nastavljajući se na prošlogodišnju manifestaciju “Tajanstvena je zemlja suza” i ovu godinu nastavlja se suradnja triju ustanova koje povezuje želja da zajedničkim djelovanjem kulture i turizma razvijaju kulturni turizam i stvore novi kulturno turistički proizvod, a istovremeno nastave sa prezentiranjem Blata kao svojevrsnog muzeja na otvorenom i percepcijom samog mjesta kao svojevrsnog muzeja. Sa takvim doživljajem i percepcijom (prezentiranjem) mjesta nastavljamo i ove godine sa programima sa kojima će se obilježiti međunarodni dan muzeja i na kratko vrijeme “revitalizirati muzejske prostore” u našem mjestu. Predviđeni program se održavao u periodu od 18. do 24. svibnja.

Najveća zanimljivost navedenog projekta je da je Blato mjesto koje nema muzej već ga organizatori navedene manifestacije doživljavaju kao svojevrsni muzej na otvorenom. Povodeći se za tom idejom ovu godinu u Gradskom parku postaviti će se drveni znak, svojevrsni putokaz na kojem će biti postavljeni imena i udaljenosti do najvećih gradova u svijetu gdje žive velike zajednice Dalmatinaca. Isi takvi znakovi trebali bi biti postavljeni i u gradovima koji se nalaze na navedenom putokazu sa imenom mjesta Blato i udaljenosti do njega. Postavljanje znaka u Blatu trebalo bi se odvijati u isto vrijeme kada i u Sao Paulu, a sve bi bilo popraćeno skype vezom. Uz predavanje na temu “Čovjek i prostor” prof.dr.sc. Nikole Miroševića, u program su se uključili i planinari sa kojima ćemo oživit stare i zaboravljene putove koji imaju povijesnu važnost. Planinarsko turistička tura “Starim putem prema Prigradici” nije bila slučajna budući da upravo ova staza predstavlja put koji je do 1912. godine i izgradnje ceste bio i glavna veza blatske luke Prigradice s Blatom. S njim je i 8. travnja 1795. iz Rima u Blato prenesen sarkofag sv. Vincence, koja je postala nebeskom zaštitnicom Blata, čiji se blagdan svečano slavi 28.travnja. Prigradica je oduvijek bila najmilije kupalište Blaćana. Sudbinska luka, mjesto veselja i tuge. U "zlatnom dobu" Blata, Prigradica je luka iz koje se izvoze velike količine ulja i vina, a potom, nažalost, mjesto odakle se brodom odlazilo u Južnu Ameriku i Australiju, u potrazi za boljim životom. Riva s pristaništem izgrađena je tijekom austro-ugarske vladavine. Nažalost, do 1925. godine filoksera je poharala vinograde pa je stanovništvo bilo prisiljeno napuštati Blato. Ipak, ostali su suhozidi - jedinstveni spomenici ljudskom radu, odnosno zidići građeni od kamena čija je svrha bila zadržati male količine obradive zemlje kako ih ne bi odnijeli kiša i vjetar. Procjenjuje se da njihova ukupna duljina na samom području Blata prelazi duljinu opsega Zemlje i iznosi približno 60 000 kilometara.

Rad, volja i znoj utkani su u tisuće kilometara suhozida i stvoreno je savršeno arhitektonsko djelo u kojim se i danas kao i stoljećima prije uzgaja prvoklasno vino i djevičansko maslinovo ulje. Suhozidi su bezvremenska poruka novim generacijama da nastave tamo gdje su stali njihovi preci i u tome je njihova najveća vrijednost.

Uz sve navedeno planirana je turističko – edukativna tura za predškolce dječjih vrtića iz Blata koja završava u prostorima etno kuće Barilo gdje se zatvara njihova “vremenska kapsula” u koju će djeca ubaciti predmete za koje misle da će u kroz godine najbolje predstaviti vrijeme u kojem su se ti predmeti upotrebljavali. Uz predškolce odvija se i edukativno turistička tura za privatne iznajmljivače i djelatnike u turizmu “Upoznajmo Baštinu Blata – dočekajmo spremni naše goste”. Posljednji dan manifestacije rezerviran je za događanje “Rekonstrukcija piuta naših iseljenika”, kulturološke rezlike i predstavljanje jezika tih zemalja / degustacija autohtonih jela i pića. Sa ciljem promicanja jezične i kulturne raznolikosti, ideja je povezati povijest našeg mjesta i prezentirati je na nov i zanimljiv način. Tako smo pripremili rekonstrukciju puta naših iseljenika sa naglaskom na kulturološke razlike tih, njima nepoznatih zemalja kroz koje su morali prolaziti, zajedno sa predstavljanjem jezika odnosno govornog područja zemlje. Prezentirati će se pet stranih jezika (engleski, talijanski, njemački, francuski, portugalski) putem kratkih 15-minutnih prezentacija i predstaviti osnovne karakteristike jezika i kulture zemalja koje su bile dio njihove povijesne rute. Po završetku prezentacije uslijedila bi degustacija autohtonog jela/pića pojedine zemlje.