U utorak 15. kolovoza, na blagdan Vele Gospe, na blatskoj Plokati održana je 54. Smotra blatskog folklora i zatvorena je manifestacija XXV. Blatsko ljeto. Program je započeo riječima pjesnika Šime Vučetića napisanim iste one godine kada je održana prva Smotra blatskog folklora “Kada mi dođe u sjećanje pročelje župne crkve Svih Svetih, pa onaj kampanel i ona loža na pijaci, mene stane tako moćno osvajati slika te prošlosti, boja kamena u zlatnim i surim tonovima...ne mogu da ne zinem O moje Blato.” Tomislav Bačić predsjednik Viteškog udruženja Kumpanjija obratio se svima okupljenima i ujedno otvorio ovogodišnju 54. smotru folklora.

Folklorni dio programa započeo je četvorkom ili kvadriljom, a potom su uslijedili kotiljun, splet pokladnih plesova i tanac te na samom kraju Kumpanjija ili “ples od boja” u izvedbi V.U. Kumpanjija pod vodstvom kapitana Nikole Žaknića.

U pauzama nastupa Viteškog udruženja Kumpanjija nastupili su muška klapa Rikordo i članice V.U. Kumpanjija Ana Žuvela i Petra Mašković uz pratnju Ivana Baničevića.

U ime organizatora nazočnima se obratila ravnateljica ustanove u kulturi Blatski fižuli Ivana Sardelić, a potom i načelnik Općine Blato Ante Šeparović koji je i službeno zatvorio XXV. Blatsko ljeto.

Program je vodila Nikolina Cetinić

Četvorka ili kvadrilja je ples koji se u prošlosti izvodio u Blatu u svečanim prigodama za vjenčanja ili blagdane. Nošnja je građanska iz 19. stoljeća i izrađena je od skupih tkanina te popraćena zlatnim nakitom. Harmoniku je na 54. smotri blatskog folklora svirao Željko Vitasović.

Kotiljun je narodni pastirski ples za parove iz 17. stoljeća koji se plesao nakon napornih poljskih radova. Muškarci i žene imaju laganu nošnju, jednostavnu i ne previše kićenu. Izvodi se uz pratnju harmonike koju je na 54. smotri folklora svirao Ivan Dominik Sardelić.

Splet pokladnih plesova sastoji se od tanga, valcera, mazurke te četiri pasa koji se u Blatu tradicionalno izvode u vrijeme poklada tj. na mundama. Plesači su odjeveni u građansku nošnju iz 19. stoljeća koja se odijevala za vrijeme blagdana. Glazbenu pratnju čini harmonika koju je na 54. smotri folklora svirao Ivo Protić.

Blatski tanac ples je za parove iz 17. stoljeća čija je nošnja dobila konačan izgled u 18. stoljeću, a odijevala se za blagdane. Izvorni nakit koji se nosio bio je odraz bogatstva,a prenosio se iz generacije na generaciju. Muškarci u plesu pokazuju svoj ponos i vjernost dok ih žene prate nastojeći privući njihovu pozornost. Pleše se uz pratnju mišnjice. Mišnjičar na 54. smotri blatskog folklora bio je Mate Nadilo.

Kumpanjija ili “ples od boja” je ritualni mačevalački ples po kojem je udruga i dobila ime. Odražava vojnički duh ljudi koji su branili otok od osvajača. Vojsku čine kumpanjoli na čelu s kapitanom i časnicima. Ples se izvodi bez riječi, ali se može primijetiti kapitana koji svojim pokretima zapovijeda vojnicima koji ga slijede. Kroz ples se prepoznaju elementi etničkih grupa koje su živjele na otoku i ostavile svoj trag. Na 54. smotri blatskog folklora kapitan je bio Nikola Žaknić Beor, barjaktar Alen Mašković i kapular Siniša Šeparović. Glazbenu pratnju čine bubanj i mišnjica. Bubnjar je bio Ivo Protić, a mišnjičar Mate Nadilo.