Lumblija

Kako započeti priču o lumbliji, tradicionalnom kolaču otoka Korčule?

Mogli bi započeti ovu priču sa činjenicom da je lumblija kolač od dizanog tijesta koji svoj osebujan okus duguje posebnoj pažnji i ljubavi koja je potrebna da se dugotrajan proces izrade i pečenja dovede do kraja, ali naravno, i posebnim sastojcima koji se počinju pripremati i sakupljati ljeti, pa tako sadržava bademe, orahe, suhice, naranču, limun, brojne začine koji se u pažljivim omjerima dodaju te na poseban način varenik, neizostavni sastojak lumblije, odnosno sirup od mošta vina koji se nekoliko sati lagano kuha dok ne uzavri kako bi se reducirao u tamni slatki sirup.

Punoću te bogate mediteranske arome stopljene u lumbliji zasigurno ćete okusiti najbolje onda kada istu probate na otoku Korčuli. Jednom kada probate taj okus, zasigurno ga nikada nećete zaboraviti… Zašto? Zato što se onda kroz tu aromu okusa i mirisa, prožima i dašak sjećanja, ali još važnije, trag naših korijena i čvrsta povezanost sa našim precima, kao i onima koje ne želimo zaboraviti, onima koji su nam pak posebno dragi, onima koji su pak daleko od nas ili nažalost više nisu sa nama.

Lumblija se proizvodi na tradicionalan način prema tradicionalnoj recepturi temeljenoj na usmenoj predaji, koji se na Korčuli prenose s generacije na generaciju. Na području otoka Korčule, generacijskim prenošenjem načina pripreme Lumblije uvriježena su dva načina pripreme ovog proizvoda, koji se razlikuju, ali oba rezultiraju konačnim proizvodom čija se posebnost očituje u tradicionalnoj recepturi izrade te ugledu koji je sačuvan do današnjih dana.

Lumblija je nastala na temelju ekonomskog bogatstva i raznolikog izbora kvalitetnih sirovina na otoku Korčuli. Lumblija kao tradicionalna otočna delicija ukazuje na priču o tradicionalnom načinu življenja, okružju i načinu života te uza svu povijesnu tradiciju koju nosi veže i jednu legendu - ljubavnu priču koja je našim posjetiteljima jako privlačna. Legenda o lumbliji često je prvi susret s ovom slasticom, osobito za strane posjetitelje i turiste na otoku Korčuli te je i u današnje vrijeme prisutna ta simbolika lumblije kao kolača nezaborava i kolača sjećanja.

Priča koja i danas prati ritual spravljanja lumblije govori o ljubavi dvoje mladih, francuskog vojnika pekara i mlade djevojke, koji su se spletom okolnosti morali rastati. Vojnik je otišao, prestala je francuska vladavina, a mlada djevojka i njezino ime utopili su se u nebrojenim ljubavnim pričama, ali kolač lumblija ostao je kao spomen na te dane. Onako kako je djevojka čula izgovorene riječi n’oublie pas, njoj su zvučale kao „lumblija“, ali poruka je bila jasna, a jezična barijera prevladana.

Vrijeme kad se lumblija peče vrijeme je sjećanja na najmilije, početkom studenoga. Po tome je održala svoje značenje u početnom obliku, sjećanje i vezu s voljenom osobom, a danas često znači i vezu s rodnim krajem.

S obzirom na višestoljetnu prisutnost lumblije na ovim područjima, značaj koji lumblija ima ne samo u gastronomskom smislu, već i kulturološkom, povijesnom, tradicijskom, a u novije vrijeme i turističkom, priča je koja tek treba biti ispričana, posebno kada se uzme u obzir i činjenica da je Ministarstvo poljoprivrede u lipnju 2021. godine na nacionalnoj razini zaštitilo naziv „Lumblija“ kao zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla (ZOZP). Postupak zaštite naziva Lumblija pokrenuli su Viteško udruženje Kumpanjija Blato i Udruga maslinara Vela Luka koji su u zajedničkoj Specifikaciji proizvoda definirali postupak proizvodnje ovog proizvoda i opisali uzročno-posljedičnu povezanost „Lumblije“ i otoka Korčule.

Svake se godine u Blatu, sa ciljem očuvanja tradicije i običaja te u povodu Svih svetih i Dana župe Blato, na mjesnoj Plokati, u okrilju stare ljepotice, blatske lože, održava blagoslov i degustacija tradicionalnih lumblija, koje pripremaju učenici Srednje škole Blato pod vodstvom svojih profesora i roditelja, i već tradicionalna manifestacija „Dani lumblije“.

Viteško udruženje Kumpanjija Blato u svojoj sekciji Prehrambenog folklora također njeguje i čuva tradiciju pripreme lumblije, stoga je članovi i prijatelji Viteškog udruženja Kumpanjija Blato pripremaju i za tradicionalnu Kućnu zabavu koja se održava svake godine početkom veljače.

Nezaobilazna je i višestoljetna povijesna tradicija izrade lumblije u svim blatskim kućama, zajedno sa tradicijom kolendi i obilježavanja blagdana Svih svetih.

Gastronomija i autohtoni, tradicionalni kolači dio su povijesti koji može povezuje naše otoke i naše iseljeništvo. U tim vremenima velike neimaštine kada su materijalna dobra bila nedostupna za ponijeti jedino što im je preostalo ponijeti u nepoznati daleki svijet bili su okusi, mirisi i uspomene na svoj rodni kraj. Tako je i velik dio njih ponio upravo uspomene na jela koji su ih vraćali u djetinjstvo i na mjesta u kojima su odrasla. Odlazeći, nadali su se boljem životu i da neće zaboraviti mjesto iz kojeg su otišli. Među mnogobrojnim uspomenama i sjećanjima ponijeli su i sjećanje na lumbliju, njen nezaboravan okus i miris.

Lumblija kao tradicionalni kolač postaje zaštitni znak ove destinacije i turistički proizvod dostupan tijekom cijele godine, a sada još dodatno obogaćen naslovom zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, uistinu je reprezentativni otočni suvenir i nezaobilazni dio turističke gastro-kulturne priče te naposljetku i jedan od glavnih motiva dolazaka posjetitelja u našu destinaciju tijekom cijele godine.

Zbog svojih sastojaka lumblija je trajni kolač koji, što je stariji, to je ukusniji.

"Ne zaboravi me" poruka je koja se svake godine šalje i dugo, dugo traje.

Tradicionalna receptura I i II:

https://poljoprivreda.gov.hr/istaknute-teme/hrana-111/oznake-kvalitete/zoi-zozp-zts-poljoprivrednih-i-prehrambenih-proizvoda/nacionalni-postupak-zastite-naziva-zoi-zozp-i-zts/254

Registrirani proizvodači na području Blata:

- Konoba Zlinje/ Katarina Donjerković 091 576 2221

- Moja Nadalina / Kristina Sardelić 095 843 2220

- OPG Mirjana Mirošević 099 684 6546

- OPG Protić Sanja 091 763 3130

View the embedded image gallery online at:
https://blatski-fizuli.hr/blato/prica-o-lumbliji#sigProIdf64981e5a0

na vrh članka